“Sastati se je početak; ostati zajedno je napredak; raditi zajedno je uspjeh”

Henry Ford



PROJEKTNI ZADATAK ZA 5

 

Kaže se da je dobra priprema pola posla. Mislim da je ta narodna mudrost primjenjiva u svim područjima života, a što je zahvat zahtjevniji, to više dolazi do izražaja.

Često putujemo s djecom, a zbog gustog rasporeda uglavnom nemamo puno vremena za pripremu i puno puta se dogodilo da smo krenuli ad-hoc. Naravno da su takva iskustva rezultirala glavoboljom, nervozom i „zanimljivim“ situacijama, pa smo počeli primjećivati obrasce ponašanja. Tako smo na svojoj koži naučili da je pametnije svaka dva sata napraviti dužu pauzu, nego npr. puno manjih, ili još gore, da ih odgodimo na tri sata. Sad smo već postali profesionalci, pa imamo uvijek spremnu listu uputa i točaka za provjeru – što ponijeti, kada krenuti (a kada nikako ne), na što paziti itd… Rezultat – putovanje od 3.500 km do polovice Europe s djecom koja nisu niti jednom prigovorila.

Isto se može primijeniti na svaki zahvat gradnje. Projektna dokumentacija, odnosno projekt, je u tom slučaju lista uputa i točaka za provjeru, a uključuje i kartu puta i konačnu destinaciju. Sve je jasno, sve se unaprijed zna i stres bi trebao biti minimalan.

Sada se postavlja pitanje kako osigurati da projekt bude dobar? Dobar projekt mora rezultirati građevinom koja je postigla svoj cilj. To znači da mora dati precizne upute za izgradnju, mora biti cjelovit, tehnički ispravan i mora biti u okviru zakonske regulative. Projekt može biti lijepo nacrtan, uvezan tvrdim uvezom na finom papiru, pun šarenih slika i dijagrama, ali ta ljepota je sama sebi svrhom i ne garantira ostvarenje ciljeva. Ali što je cilj projekta, odnosno građevine, tko to definira? Investitor.

Tu dolazimo do ključnog momenta svakog zahvata, a on se zove Projektni zadatak.

Vrlo često investitori imaju ideju što bi htjeli, ali nemaju definirane ciljeve. Želje nisu ciljevi. U tom trenutku razgovori o projektu teku otprilike ovako:

−   Želimo izgraditi proizvodnu halu na ovoj parceli. Veličina zgrade bi trebala biti oko 5.000m2, a u sklopu zgrade moraju biti uredi oko 200m2.

−   U redu, što će se proizvoditi u vašoj hali?

−   Imamo proizvodnju vijaka.

−   Da li imate elaborat tehnologije vaše proizvodnje?

−   Kako to mislite? Imamo već neke strojeve u postojećoj hali, koja nam je premala, možete pogledati na licu mjesta.

−   Dakle, želite raditi halu jer vam je postojeća premala? Koji su gabariti postojećih strojeva i koje sve nove strojeve ćete ugraditi? Također su nam potrebni podaci o njihovom manipulativnom prostoru.

−   To još ne znamo, moramo prvo sagraditi halu, pa ćemo prema tome nabaviti strojeve. Ali također sada dosta radimo na marketingu, pa bi htjeli da hala bude lijepa i reprezentativna.

−   Što za vas znači reprezentativna? Da li nešto posebno želite istaknuti u interijeru, napraviti showroom za posjetitelje? Ne, samo da izvana bude lijepa.

−   Da li vam je prihvatljivo oblaganje pročelja crnim kompakt pločama, s dijelovima u opalnom staklu? Istaknut će se od ostalih hala u okruženju.

−   Ne, nikako ne, naša boja firme je žuta i to ne bi odražavalo naš vizualni identitet!

−   U redu, u tom slučaju ćete nam morati dostaviti elemente vizualnog identiteta Vaše firme i definirati na koje stvari moramo obratiti pozornost u projektiranju…

Sličan razgovor vodi se oko svih tipova projekata ako nije napravljena dobra priprema, odnosno napisan projektni zadatak. Da, napisan, jer sve dok želje nisu artikulirane u ciljeve i onda napisane na način da su razumljive i jednoznačne, ne možemo ozbiljno govoriti o projektnom zadatku. Cilj mora biti jasan i on određuje smjer projekta. Promjena cilja za vrijeme trajanja projekta može biti razlog da se projektna dokumentacija mora raditi ispočetka ili da projekt sasvim propadne, što bi se reklo – skup sport.

 

Poznat je akronim da ciljevi moraju biti „SMART“ ciljevi, i oni tvore okosnicu Projektnog zadatka za 5:

 

1.       S (specific) – specifičan, određen

Projektnim zadatkom definiraju se sve bitne odrednice projekta od kojih se ne smije odstupiti. Najbolje je definirati listu cca 5 prioritetnih ciljeva koje projekt mora postići (npr. 32 stana u zgradi, svaki stan mora imati balkon min. 10 m2 i vlastito garažno mjesto; zgrada mora biti niskoenergetska s obaveznom primjenom dizalice topline u zajedničkoj kotlovnici), a povrh toga i listu želja, koje su onda nešto što je poželjno postići, ali se isto tako zbog okolnosti od njih može i odustati (npr. bilo bi lijepo da na svakom katu postoji zajednička prostorija za sušenje rublja). Ukoliko se radi o zahvatu sa specifičnim projektnim programom, npr. laboratoriji, muzeji, industrija, projektni zadatak obavezno uključuje i podatke o tehnologiji koja će se primjenjivati u građevini, odnosno drugim tehničkim zahtjevima koje projektom treba osigurati (instalacije, rasvjeta, mikroklima i sl).

 

2.       M (measurable) – mjerljiv

Cilj mora biti kvantificiran, tj. mora imati definiran način mjerenja uspjeha. U gradnji to može biti kvadratura, ali i druge varijable kao npr. da je zgrada „landmark“. U tom slučaju provjerava se izradom fotomontaža iz zadanih pogleda. Ako je energetska efikasnost, onda se dokazuje proračunima utroška energije, itd.

 

3.       A (agreed upon) – dogovoren

Koji je obuhvat izrade projektne dokumentacije? Nekome treba samo glavni projekt za dozvolu, a nekome kompletan izvedbeni projekt s dizajnom interijera i ugradbene opreme. Da li je potrebno izraditi 3d vizualizaciju? Ako da, na kojem nivou – za prodaju, prezentaciju poslovnim partnerima ili samo za komunikaciju projektnih rješenja između arhitekta i investitora?

Tko sve donosi odluke o projektu? Da li su svi ključni akteri projekta upoznati i suglasni s projektnim zadatkom? Koga sve treba informirati o problemima, odlukama i sl?

 

4.       R (realistic) – realan

Jako je bitno da investitor već na samom početku zna koliko njegove želje u stvarnosti koštaju, odnosno, da se projekt realno izbudžetira. Nema koristi skrivati podatak o planiranoj visini investicije, vaš arhitekt zna koliko košta izgradnja kuće od 450m2. Osim toga, svake godine se objavljuje etalonska cijena građenja, tako da podatak o cijeni gradnje po metru kvadratnom bruto površine nikome ne bi trebao biti iznenađenje.

 

5.       T (time) – vremenski okvir

Ovo je naročito primjenjivo u pogledu rokova izrade projekta. Iako investitori na tom području često žele „štedjeti“ (u prijevodu – stisnuti rokove na minimum, pa i manje), postoje iskustveni podaci koliko je potrebno vremena za projekt određene složenosti ili veličine. Ne preporučamo uštedu ove vrste, jer ona svoju skupoću pokazuje na puno skliskijem terenu – u izvedbi.

 

Jednostavno je napisati dobar projektni zadatak, zar ne? Vi svoju ideju poznajete najbolje, i najjasnije osjećate zašto se odlučujete na poduhvat gradnje. Vi znate je li vaša motivacija zarada na poslovnom poduhvatu, prodaja stanova, povećanje kvalitete života nekim javnim zahvatom... ili nešto sasvim drugo. Kad to uspješno pretočite u konkretne ciljeve, suradnja s arhitektom na izradi projekta biti će pjesma, a uspjeh zagarantiran!

Ako smatrate da vam je potebna podrška u izradi projektnog zadatka ili se jednostavno prvi put susrećete s time, možemo vam pružiti stručnu pomoć. Dugogodišnjim iskustvom i stručnim znanjem pomoći ćemo vam postaviti SMART ciljeve,  procijeniti potrebni budžet gradnje, provjeriti mogućnosti gradnje na vašem zemljištu i zakonska ograničenja, te generalno postaviti smjernice razvoja projekta.

Takva priprema predstavlja valjanu osnovu za pregovaranje o projektiranju i dobar okvir da nađete arhitekta s kojim ćete najbolje surađivati.

Zdenka Šarolić, dipl.ing.arh.